BROD - Početak rada Rafinerije nafte Brod i ozbiljnost ruskog partnera garantuju da će ugovor biti ispunjen i da će Rafinerija uskoro postati brend RS i BiH sa proizvodnjom od 4,2 miliona tona proizvoda i njihovim plasmanom na tržište cijele BiH.

Rekao je ovo predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik juče u Brodu na svečanom otvorenju Rafinerije nafte.

On je podsjetio da je u vrijeme razgovora sa ruskom kompanijom "Zarubežnjeft", Rafinerija Brod bila pred kolapsom sa oko 200 miliona KM duga dobavljačima i 90 miliona KM duga Vladi RS.

- Malo je onih koji su vjerovali u uspjeh, ali smo sa ozbiljnim kupcem iz Ruske Federacije uspjeli. Uspjeh je što je danas počela proizvodnja, što je isplaćena 21 zaostala plata radnicima i što su povećane plate radnicima na remontu postrojenja, rekao je Dodik.

Predsjednik RS Rajko Kuzmanović rekao je na konferenciji za novinare da privatizacija "Telekoma", naftnog sektora i davanje koncesije kompaniji iz Austrije za izgradnju autoputeva predstavlja dobro vođenje ekonomske politike u RS.

- RS je otvorena za strana ulaganja i jedini interes u tome je da li su ona realna i hoće li donijeti nove proizvode i radna mjesta, naglasio je Kuzmanović.

On je istakao da je početak rada linije u Brodu praznik za 1.500 radnika i više od 4.000 članova njihovih porodica, ali i za Brod, RS, BiH, kao i za kompaniju "Zarubežnjeft".

Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić podsjetio je na veliki doprinos pokojnog predsjednika RS Milana Jelića projektu privatizacije naftne industrije, ističući da je to, sigurno, najuspješnija privatizacija u BiH.

Generalni direktor "Zarubežnjefta" Nikolaj Brunič najavio je početak remonta drugih linija Rafinerije, koje bi do 2010. godine trebalo da prerađuju 4,2 miliona tona nafte prema standardima euro tri i euro četiri.

- U obnovu stare proizvodne linije investirano je 40 miliona evra, dok je ukupan projekat privatizacije rafinerija u Brodu i Modriči i "Petrola" distributivne mreže 350 miliona, rekao je Brunič.

Predstavnik "Vnješekonom banke" Vladimir Dimitrov istakao je da je Ruska Federacija zainteresovana za održavanje dobrih geopolitičkih i ekonomskih odnosa sa zemljama bivše Jugoslavije. - Garancija za to je ruska vlada, u čijem vlasništvu je "Zarubežnjeft" i banka, te njen predsjednik Nadzornog odbora Vladimir Putin, predsjednik vlade Rusije, naglasio je Dimitrov.

Svečanosti povodom pokretanja proizvodnje u Rafineriji Brod prisustvovali su i predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i Željko Komšić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić, ministri u Vladi RS i Savjetu ministara BiH.

- Ovo je projekat koji nadmašuje entitetsku i državnu priču i pokretanje proizvodnje u Rafineriji uticaće mnogo na budžet i ekonomiju BiH i sigurno je da će uticati i na smanjenje trgovinskog deficita, rekao je Špirić.

On je dodao da će početak rada Rafinerije biti generator razvoja ekonomije, ali i ostalih sektora.

- Mi iz Savjeta ministara smo učinili sve da omogućimo da se ovo desi i donijeli smo neophodne odluke. Pokretanje rada Rafinerije obezbijediće nova radna mjesta, a time će se povećati i standard građana, rekao je on.

- Posao sklopljen sa Rusima tek treba da donese dobrobit, a do sada je u budžet RS, od samog ulaska u Rafineriju, donio 200 miliona maraka. Podmireni su svi povjerioci Rafinerije i podmirena sva dugovanja, rekao je Ministar privrede, energetike i razvoja Republike Srpske Slobodan Puhalac.

Ministar finansija RS Aleksandar Džombić kazao je da je privatizacija Rafinerije bila najznačajniji projekat ne samo za Republiku Srpsku nego i za region, jer će se otvoriti perspektive privrednog razvoja.

- Već smo imali višestruke efekte od privatizacije i za prodaju državnog kapitala obezbijedili 110 miliona evra, koji će biti plasirani kroz razvojni program. Fond penzionog osiguranja dobio je 15 miliona evra, a ukupna ulaganja koje je dostavio ruski partner iznose 980 miliona evra, rekao je on.

Ministar spoljne trgovine u Savjetu ministara BiH Mladen Zirojević je kazao da je ovo veliki dan za RS i BiH, čija privreda čeka višestruke pozitivne efekte. - Očekujemo najveći doprinos u smanjenju spoljnotrgovinskog deficita BiH, a zvanični podatak koji imamo je da je on u prvih šest mjeseci ove godine dostigao 4,6 milijardi KM. U tom deficitu nafta i naftni derivati učestvovali su sa 21 odsto, rekao je Zirojević.

Istakao je da će nakon pokretanja Rafinerije biti uređeno tržište naftom u BiH.

- Ako se uzme u obzir da sada u BiH ima registrovanih 660 uvoznika i da se nafta prodaje na oko 880 pumpi, onda je jasno da tu vlada nered. Može se očekivati da sada dođe po pada cijena u ovoj oblasti, rekao je on.

Proizvodnja u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu pokrenuta je 1968. godine, a privatizacija Rafinerije okončana je potpisivanjem ugovora između Vlade RS i kompanije "Zarubežnjeft" 2. februara 2007. godine, kojim se ruska kompanija obavezala na uplatu 125,5 miliona evra, što je i izvršila.

Radnici Rafinerije i građani Broda juče nisu krili svoje zadovoljstvo. Za sve njih pokretanje Rafinerije znači život, jer zajedno sa njom živi i cijeli grad, čiji stanovnici su uglavnom zaposleni u jedinom brodskom gigantu.

Cisterne

Juče je iz Rafinerije krenula i prva cisterna sa naftnim derivatima.

Direktor Rafinerije Brod Aleksandar Litvinjenko kazao je da će gorivo iz Rafinerije Brod biti prodavano na svim pumpama u BiH, te da će biti jeftinije od onoga koje uvoze dobavljači.

Komšić: Veliki dan za BiH

- Ovo je veliki posao za cijelu BiH i mnogo hiljada ljudi će se hraniti radom u Rafineriji. Sve što se gradi i obnavlja je opšta korist za sve nas i za privredu, rekao je juče u Brodu Željko Komšić. On je istakao da je cijela priča o privatizaciji Rafinerije od rata bila u rukama političko-kriminalnih lobija, pa su mnogi sumnjali u to da će Rafinerija jednom da proradi.

- Građani cijele BiH treba da se raduju ovome što se dešava danas. Život uvijek pobjeđuje politiku, rekao je Komšić.

Tako su govorili skeptici

Svetlana Cenić, bivši ministar finansija RS, analitičar

- Pare od Rusa još čekamo. U međuvremenu, Vlada plaća sve što treba i što ne treba širom planete. Ne mogu da dočekam da vidim reakciju javnosti kada se konačno sazna i ko zaista stoji iza te firme koja je kupac naftne industrije.

Transparency international BiH

- Postavili smo pitanje zbog čega je ugovor sa ruskom kompanijom nedostupan javnosti, naročito detalji koji se tiču dugovanja Rafinerije i obaveza ruskog kupca. Zbog toga Transparensi internešnel dovodi u pitanje legalnost cijelog postupka privatizacije Naftne industrije RS. - Vladi RS dostavili analizu ugovora o privatizaciji Rafinerije nafte u kojoj navodi da su uočene 44 sporne tačke koje bi mogle imati posljedice po budžet RS, Rafineriju nafte i sve zaposlene, kao i po razvoj RS, BiH i šireg regiona.

"Oslobođenje"

Medijska (auto)cenzura u RS vidjela se u nedostatku bilo kakvog kritičkog otklona prema konkretnim Dodikovim potezima. Privatizacija Rafinerije Brod sumnjiva i preplaćena izgradnja luksuzne zgrade entitetske Vlade u Banjoj Luci.... sve je to ostavština Dodikovog autokratskog režima u 2007. O tome se sve više govori u RS, ali to čini samo šačica nezavisnih analitičara i nekoliko nevladinih organizacija kojima su prostor davali mahom federalni mediji.

Magazin 60 minuta

Dodik je opljačkao Rafineriju Brod. Dodik i njegova vlada bez kriterijuma troše novac i preko svojih poslovnih partnera uzimaju milionske provizije iz sumnjivih privatizacijskih projekata kakav je prodaja Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu jednoj ruskoj firmi.

Ekonomski "čarobnjak" plati Rusima preuzimanje rafinerija, podvodeći gubitke na tom poslu reda veličina stotinu miliona maraka pod "uspešnu privatizaciju", da bi nam prije neki dan saopštio da ima "malih problema": "Ruska banka 'Vnešekonom' je promijenila ime u Razvojna banka, pa nove procedure..., mi smo malo zakasnili... pisali smo predsjedniku Putinu i ruskom premijeru da malo poguraju te kredite!" Nevjerovatno tragično i komično u isto vrijeme: sada svemoćni Dodik angažuje Putina da mu proda Rafineriju...

Dnevnik.hr.:

Stručnjaci iz naftne industrije u RS tvrde kako ruski "Njeftegazinkor" nema realnog ekonomskog opravdanja da ulaže u potpunu proizvodnju goriva u Rafineriji nafte u Brodu jer ne mogu konkurisati "Ini" i "Molu" na tržištu u BiH.

Brodski gigant uspio da preživi pljačku vijeka

Afere, u čijem je centru Rafinerija nafte u Brodu bila od početka rata u BiH pa sve do potpisivanja Ugovora o privatizaciji s ruskom kompanijom "Njeftegazinkor", to preduzeće i Republiku Srpsku oštetile su za nekoliko stotina miliona maraka.

Najnepovoljniji ugovor, koji je Rafineriju doveo do potpunog sloma, bio je ugovor o preradi nafte, koji je potpisan sa britanskom firmom "Vitol". Taj ugovor potpisao je 5. decembra 2003. godine u Londonu nekadašnji direktor Ilija Drpa bez saglasnosti Vlade RS, UO i Skupštine akcionara Rafinerije.

Iako niko nikada u Vladi RS i u Rafineriji nije vidio originalnu englesku verziju ugovora, a na osnovu njega "Vitol" je od Rafinerije potraživao odštetu od 115 miliona dolara.

Pisma koja je direktor "Vitola" Robert Bob Finč slao u vezi s poslovima s Rafinerijom bila su adresirana direktno na tadašnjeg predsjednika RS Dragana Čavića.

MUP RS je 2006. godine podnio izvještaj Tužilaštvu o "slučaju Vitol". Tim izvještajem obuhvaćena su 22 lica koja su učestvovala u potpisivanju spornog ugovora. Među njima je i Mikerević, ali ne i Čavić.

Upućeni u političke poslovne kombinacije oko Rafinerije tvrde da je Mikerević u poslu sa Rafinerijom držao stranu suparničkom "Galaksiju", a Čavić "Vitolu". I Ilija Drpa je u pismu, nakon što je potpisao Ugovor u Londonu, tadašnjem predsjedniku Vlade Mikereviću napisao da je u London otišao na Čavićevu sugestiju.

Nakon teških pregovora premijera RS Milorada Dodika sa predstavnicima "Vitola" u junu 2007. zaključen je sporazum kojim je "Vitol" spustio zahtjev za odštetu sa 115 na 27,4 miliona dolara i odustao od tužbenog zahtjeva.

Već davno je bilo jasno da je na ovaj način, ucjenjivačkim ugovorom, neko imao namjeru da Rafineriju "isporuči na tacni" "Vitolu", ali istražni i sudski organi nisu još utvrdili ko i za koji interes.

Pored ove posljednje bilo je još velikih afera sa i oko Rafinerije, u kojima su mnogi zaradili milione. To su poslovi sa "Petrokamakom" iz Londona, "Enerdži trejdingom" iz Beča, "Kroduksom" iz Zagreba, firmom u vlasništvu hrvatskog generala Ivana Čermaka. Tu su potom "Devin", firma čečenskog biznismena Salambega Hadžijeva, "Galaksi" iz Monaka, čiji je jedan od vlasnika i oligarh Ukrajinac Leonid Minin.

Dok su predstavnici vlade u Banjoj Luci nastojali da postignu dogovor s povjerenicima o načinu izmirenja obveza Rafinerije Brod, u kabinet premijera RS Milorada Dodika stigao je i do tada nepoznat zahtjev firme "Orbal" za isplatu višemilionskih potraživanja.

Ugovor o navodnoj pozajmici 60 miliona dolara bez kamata iz "Orbala" Rafineriji nafte u Brodu potpisao je tadašnji premijer RS Dušan Kozić na Palama u februaru 1995. godine.

Jedna od najočiglednijih prevara bio je poslovni aranžman sa nigerijskom firmom "Petrokamak". Vlada RS je avgustu 2003. godine ponudu "Petrokamaka" za isporuku sirove nafte potrebne za pokretanje proizvodnje u Rafineriji ocijenila kao najpovoljniju. Vrijednost ugovora o isporuci iznosila je oko 170 miliona dolara.

Krajem te godine ustanovljeno je da pregovarač "Petrokamaka" Kasim Fejsal, koji je s Vladom RS sklopio ugovor, nije bio ovlašćen za njegov potpis. Ovo nije ništa čudno, jer se zna da su nigerijski kriminalci danas najveći prevaranti u svijetu. Na sličan način, lažnim ugovorom uništili su jednu od najvećih britanskih banaka.

Nekako u isto vrijeme Republici Srpskoj isporučen je zahtjev kompanije "Britiš petrol", koja je od Rafinerije tražila vraćanje duga od 10 miliona evra, te preduzeća "Devin", koje je tražilo 38 miliona dolara.

Firma "Galaksi", koja je registrovana u Monte Karlu i čiji je vlasnik italijanski grof Serena, u 2004. od Rafinerije je svaki mjesec uzimala 960.000 KM na ime ranijeg duga nastalog još jednim štetnim ugovorom.

Naduvan i nerealan bio je i dug isplaćen "Tifonu", na koji je Čermak prenio naplatu dugovanja "Kroduksa". Čermaku je isplaćeno devet miliona duga, koji tako takav nikada nije bio knjižen u poslovanju Rafinerije. Čermak je odmah nakon što su mu isplaćena potraživanja prodao "Tifon" mađarskom MOL-u za oko 150 miliona evra. Tako su izbrisani tragovi malverzacija.

Ugovorom o privatizaciji Rafinerije nafte, Rafinerije ulja Modriča i "Petrola", potpisanim 2. februara 2007. godine, ruska kompanija "Njeftegazinkor" obavezala se na uplatu 125,5 miliona evra, što je i izvršila. Prerada nafte je otpočela, a danas je i svečano otvorenje Rafinerije nafte Brod.

Brojni mediji i analitičari, čiji su politički patroni i finansijeri bili zainteresovani da se desi suprotno, u međuvremenu su oštro napadali Vladu, uz tvrdnje da ruski kupac nikada neće uplatiti novac i da Rafinerija nikada neće proraditi.

Današnji dan ih demantuje. Svoje zadovoljstvo ne kriju ni opljačkani radnici Rafinerije i građani Broda čije porodice izdržava Rafinerija.

- U početku smo svi bili skeptični kada je u pitanju pokretanje pogona Rafinerije nafte. Ali kako je krenuo prvi pogon, postali smo uvjereni da će se osposobiti i ostali - rekao je jedan od njih Radoslav Jovanović.

On je dodao da radnici danas imaju redovne plate i da se finansijska situacija popravlja.

- Brod je konačno oživio. Kao otac dvoje djece, od kojih je jedno na fakultetu, mogu reći da su promjene velike i vidljive, a sada lakše izlazim na kraj i sa troškovima - rekao je Nenad Vučenović.

INA

Zagrebačka INA/MOL sve do danas dominirala je naftnim tržištem BiH. Skoro dvije trećine ukupnog uvoza naftnih derivata u BiH otpadalo je na uvoz iz Hrvatske.

Dok je Rafinerija u Brodu još od avgusta 2005. godine bila van pogona zbog nedostatka nafte za preradu, uvoz iz Hrvatske bilježi rast. Prema poslovnom izvještaju INA iz 2004. godine, BiH im je najznačajnije ino-tržište, gdje su prodali 14,6 odsto ukupne proizvodnje naftnih derivata.

Na rang-listi zemalja koje prodaju naftu u BiH, Hrvatska je, sa 264.000 prodatih tona u prvih pet mjeseci 2006. godine, bila ubjedljivo na prvom mjestu. Iz vlastitih rafinerija plasirali su 54,32 odsto nafte, dok je ostatak uvezen iz Rumunije i Bugarske i takav plasiran na ovo tržište.

Sud

Nedavno je u Specijalnom tužilaštvu RS potvrđeno da će iz predmeta "Rafinerija" proizaći više optužnica, ali da će se pred sudom prvo naći dio koji se odnosi na sklapanje štetnog ugovora sa "Vitolom".

Mediji su ranije pisali da će zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivična djela u Rafineriji predmet istrage biti Mikerević, bivši ministri u Vladi RS Milan Bogićević, Đorđe Lajšić i Boris Gašpar, te nekadašnji direktori Rafinerije Brod Vojin Mujičić, Savo Danilović i Ilija Drpa.